Prethodne sedmice, svjetske cijene barela nafte su pale uslijed smanjenja kineske potražnje.
Različito od drugih sirovina, cijena nafte značajno je podložna “globalnom pulsiranju” i geopolitičkim faktorima. Tako je do smanjenja cijene barela došlo i zbog očekivanja mogućeg sporazuma o prekidu vatre u Gazi, što bi moglo ublažiti napetosti na Bliskom istoku.
Međutim, krajem sedmice su se pojavile nove tenzije nakon smrtonosnog napada na Golansku visoravan koja je pod kontrolom Izraela. Na londonskom tržištu, cijena barela Brenta je prošle sedmice pala za više od jedan posto, na 81.13 dolara, dok je na američkom tržištu barel WTI nafte pojeftinio za više od tri posto, na 77.16 dolara.
Stručnjaci objašnjavaju kako je pad potražnje u drugoj najvećoj svjetskoj privredi utjecao na cijenu nafte. Nedavni podaci pokazuju da je ukupni kineski uvoz loživog ulja pao za 11 posto u prvoj polovini 2024. godine. Bob Yawger, direktor energetskih terminskih poslova u Mizuhu u New Yorku, ističe da smanjenje kineske potražnje dovodi do pada cijena sirove nafte. Upozorava da kineska privreda može upasti u deflacijski ciklus, što bi rezultiralo padom cijena zbog slabljenja potražnje, što predststavlja jedan od najgorih scenarija za zemlju koja je najveći uvoznik sirove nafte na svijetu.
Geopolitičke tenzije, poput napada na Golansku visoravan, dodatno su doprinijele nestabilnosti cijena nafte. Ovakvi incidenti na Bliskom istoku mogu izazvati nervozu na tržištima nafte i rezultirati daljim fluktuacijama cijena, prenosi Ilijaš info.
