Skender Kulenović rođen je 2. septembra 1910. godine u Bosanskom Petrovcu, gdje je završio osnovnu školu, a preminuo je na današnji dan 1978. godine u Beogradu.

Nakon što se njegova porodica naglo osiromašila zbog agrarne reforme, preselio se u majčino rodno mjesto Travnik, gdje je kao vanjski učenik pohađao Jezuitsku gimnaziju od 1921. do 1930. godine. U trećem razredu gimnazije, predstavio se s prvim književnim radom, sonetima “Ocvale primule”.

Od 1930. godine studirao je pravo na Zagrebačkom sveučilištu. 1933. postao je član SKOJ-a, a 1935. KPJ-a. Surađivao je u brojnim listovima i časopisima, a 1937. godine zajedno s Hasanom Kikićem i Safetom Krupićem pokrenuo je muslimanski časopis “Putokaz” u Zagrebu.

Prvom partizanskom odredu Bosanske krajine pridružio se 1941. godine. Bio je član AVNOJ-a i ZAVNOBiH-a, a za vrijeme rata pisao je poeme, uređivao listove “Krajiški partizan”, “Bosanski udarnik”, “Glas” i “Oslobođenje”. Od 1945. do 1947. obnašao je funkciju direktora drame Narodnog pozorišta u Sarajevu, uređivao je “Novo doba”, “Pregled”, “Književne novine” i “Novu misao”. Od 1950. do 1953. bio je sekretar Narodne skupštine FNRJ, a nakon zabrane “Nove misli” kažnjen je i postavljen za korektora u “Borbi”. 1955. godine prešao je u Mostar na mjesto dramaturga Narodnog pozorišta, a neko vrijeme bio je i urednik u beogradskoj “Prosveti”.

Skender Kulenović dobitnik je brojnih nagrada i priznanja, među kojima su Dvadesetsedmojulska nagrada SRBiH (1971) i nagrada AVNOJ-a (1972). Bio je član SANU, ANUBiH i JAZU. Preminuo je 25. januara 1978. godine u Beogradu.

Njegova bibliografija obuhvaća sljedeća djela:

“Stojanka majka Knežopoljka”, poema, 1945.

Komedije (“Djelidba”, “Večera”, “A šta sad?”), 1947.

“Ševa”, poema, 1952.

“Soneti”, 1968.

“Divanhana”, pripovijetke, 1972.

“Gromovo đule”, priče za djecu, 1975.

“Ponornica”, roman, 1977.

Skender Kulenović ostavio je veliki trag u bosanskohercegovačkoj književnosti svojim djelima koja su obuhvatala različite žanrove i teme. Njegova poezija, drame i proza ističu se svojom emotivnošću, dubinom i snažnom pripovjedačkom snagom, te su mu donijela priznanje i poštovanje književne zajednice.

Podijeli
Exit mobile version