Danas se obilježava Međunarodni dan nenasilja, na dan rođenja Mahatme Gandija, vođe pokreta za nezavisnost Indije i začetnika filozofije nenasilnog otpora.
Generalna skupština UN-a je 2007. godine ustanovila ovaj dan kao priliku za širenje poruke nenasilja, potvrđujući univerzalnu važnost principa nenasilja.
Kada govorimo o nasilju, često se fokusiramo na fizičko agresivno ponašanje, ali emocionalno i psihičko nasilje su također široko rasprostranjeni oblici nasilja s ozbiljnim posljedicama. U današnje vrijeme, kada su nasilni sadržaji lako dostupni putem medija, posebno mladi su izloženi agresivnim obrascima ponašanja.
Nasilje se uči, a mediji i okolina imaju značajan uticaj na formiranje tih obrazaca. Važno je promovisati nenasilje kao alternativu i pružiti ljudima adekvatne načine suočavanja sa teškoćama.
Vrste nasilja uključuju fizičko, emocionalno/psihičko i seksualno nasilje. Fizičko nasilje može uzrokovati povrede i bol, dok emocionalno nasilje može pridonijeti razvoju anksioznosti i depresije. Seksualno nasilje, i dalje tabu tema, ima štetne posljedice na sve dobne grupe.
Umjesto nasilja, nenasilje je način rješavanja problema bez upotrebe sile. Razvijanje empatije i suosjećanja s drugima može pomoći u razumijevanju i sprječavanju nasilnih obrazaca ponašanja.
Nenasilno ponašanje podrazumijeva korištenje tehnika koje ne uključuju nasilje kao način rješavanja sukoba. Važno je razvijati empatiju i razumijevanje kako bismo sagledali perspektivu druge osobe i spriječili nasilne reakcije.
Sigurnost je temeljna potreba svakog čovjeka, te je važno da se odnosi među ljudima temelje na nenasilju. Razumijevanje kako nasilno ponašanje utiče na druge te razvijanje sposobnosti suosjećanja može pomoći u stvaranju mirnijeg i sigurnijeg okruženja.
Međunarodni dan nenasilja pruža priliku da promovišemo nenasilje kao put ka miru i razumijevanju među ljudima. Kroz edukaciju, osvješćivanje i promociju nenasilja možemo stvoriti društvo u kojem se sukobi rješavaju dijalogom i poštovanjem, umjesto nasiljem i agresijom.
