Međunarodni olimpijski komitet je 1978. godine u Atini odlučio da Sarajevo bude domaćin XIV zimskih olimpijskih igara. U konkurenciji za organizaciju ovog prestižnog sportskog događaja bili su japanski Sapporo i švedski gradovi Falun i Göteborg.
Organizacija igara zahtijevala je velika ulaganja. Godinama su se vršile pripreme koje su rezultirale izgradnjom infrastrukture kao što su saobraćajnice, hotelski kompleksi kako na planinama (Bjelašnica, Igman, Jahorina), tako i u gradu, te sportski centri Skenderija i Zetra, žičare i ski liftovi.
Sarajevo je postalo središte svjetskog i medijskog interesovanja, XIV zimske olimpijske igre održane su od 8. do 19. februara. U programu su bili alpsko skijanje (Bjelašnica i Jahorina), bob i sankanje (Trebević), hokej i umjetničko klizanje (Zetra i Skenderija), biatlon, nordijsko skijanje i skokovi (Igman). Na ovim igrama učestvovalo je 49 nacionalnih olimpijskih komiteta, a u Sarajevo je stigao rekordan broj učesnika – preko 2500.
Otvaranje XIV zimskih olimpijskih igara pratilo je oko 60.000 Sarajlija na stadionu Koševo, dok su dvije milijarde ljudi širom svijeta pratilo događaj putem televizije. Olimpijski plamen je upalila klizačica Sanda Dubravčić.
Igre su ostale u vrlo dobrom sjećanju među učesnicima i gledaocima. Domaćinima je posebno bilo drago što je slovenski alpski skijaš Jure Franko osvojio srebrnu medalju u veleslalomu, što je bio prvi put da Jugoslavija osvoji medalju na zimskim olimpijskim igrama. Sarajlije su podržavale Franka na skijalištu s transparentima na kojima je pisalo “Više volimo našeg Jureka, nego domaćeg bureka” ili “Volimo Jureka više od bureka”.
Najveće zvijezde sarajevske Olimpijade bile su učesnici u umjetničkom klizanju. Britanski par Jayne Torvill i Christopher Dean ostavili su najbolji dojam i osvojili zlatnu medalju. Također, istočnonjemačka klizačica Katarina Witt, koja je postala jedna od najvećih sportskih ikona kraja 20. vijeka, osvojila je zlatnu medalju na ovim igrama.
Završna ceremonija XIV zimskih olimpijskih igara održana je 19. februara, a tadašnji predsjednik Međunarodnog organizacionog komiteta Juan Antonio Samaran je izjavio da je Sarajevo bilo najbolji organizator zimskih olimpijskih igara do tada. Riječi koje je izgovorio u svom oproštaju od Sarajeva bile su: “Doviđenja drago Sarajevo”.
Olimpijski duh i dalje živi u gradu Sarajevu i njegovim stanovnicima, bez obzira na generacijske promjene. XIV zimske olimpijske igre predstavljaju jedan od najvećih događaja u historiji grada Sarajeva i države Bosne i Hercegovine, prenosi historija.ba.
